Orezivanje voća

23.02.2022

 

 

Ukoliko želite da se profesionalno bavite voćarstvom pored obrade, đubrenja, navodnjavanja, zaštite od bolesti i štetočina potrebno je da imate dobro osmišljen plan orezivanja voća. Pravilnom rezidbom direktno možete uticati na veće prinose i bolji kvalitet plodova.

 

Tokom istraživanja primetili smo da mnogi voćari ne pridaju veliki značaj ovoj pomotehničkoj meri, izvodi se jako nestručno i bez ikakvog plana, a neretko se ova mera uopšte ne primenjuje u voćnjacima.

 

Orezivanje voća je obavezna mera održavanja koja će nam pomoći da imamo zdrava stabla, da utičemo na njihovu kasniju produktivnost i dugovečnost. Ako se posao obavi pravilno, sprečavamo povrede i lomljenje grana od težih plodova ili nagomilavanje snega i leda.

 

Pomoću rezidbe cilj je uspostaviti odnos između vegetativih i generativnih (plodnih) pupoljaka, a na taj način regulišemo ravnotežu između rasta i plodnosti. Takođe, na ovaj način kreiramo strukturu krošnje tako da biljka ima bolji protok vazduha, dovoljno sunčeve svetlosti potrebne za dozrevanje plodova i pojednostavljuje se prskanje i berba. Ujedno smanjujemo pojavu oboljenja i napada štetočina, a omogućavamo obilnije formiranje rodnih pupoljaka i veći rod.

 

Ova mera obuhvata uklanjanje mrtvih grana i grančica, proređivanje neželjenih i neproduktivnih mladica, uklanjanje pupoljaka, lišća, kao i svih drugih obolelih i oštećenih delova biljke. Ali u tome ne treba preterivati, jer ukoliko nema dovoljno lišća neće biti ni dovoljno fotosinteze. Iako se rezidba često predstavlja kao komplikovan posao, to zapravo nije tako.

 

U zavisnosti od stanja voćki i onoga šta želite da postignete, osnovna podela orezivanja voća deli se na zimsku (osnovnu) i letnju rezidbu. Ukoliko je voćka mlada i želite da podstaknete brži rast, potrebno je orezati tokom zime. Ali, ako želite da da učinite krošnju kompaktnijom kod razgranatih stabala, letnje orezivanje će vam u tome pomoći. Saznajte više u nastavku teksta.

 

 

 

 

KAKO SE PRAVILNO OREZUJE VOĆE

 

Za pravilno i kvalitetno orezivanje voća potreban je oštar alat i voćarski vosak. Makaze i testere moraju biti dobro naoštrene da ne bi došlo do cepanja, a pri rezanju debljih grana obavezno premazati voćarskim voskom da bi se sprečio napad štetočina. Savetujemo da nakon svakog stabla dezinfikujete alat (alkoholom ili plamenom upaljača), jer se tako sprečava prenošenje bakterija i virusa sa jednog na drugo stablo.

 

Tokom prvih tri do pet godina cilj rezidbe je formiranje uzgojnog oblika. Prve godine je sasvim dovoljno da se odstrane mrtve i obolele grane, kao i one koje su previše zbijene. Druga godina je vreme uklanjanja izdanaka koji rastu na gore, dok se oni dugački koji nose plodove samo skraćuju. Posle tog perioda, orezivanje nam omogućava da održavamo zadani uzgojni oblik, da regulišemo odnos između rasta i rodnosti, kao i da obavimo sanitarnu rezidbu kada je potrebno.

 

Ne postoji univerzalna rezidba za sve vrste voća, ali opšti principi se mogu primeniti kod svake rezidbe. Način rezidbe zavisi od voćne vrste, starosti voćke, sorte, rodnosti i broja rodnih pupoljaka, itd. Ali uglavnom se koristite tehnike proređivanja i prikraćivanja. Proređivanjem se uklanja višak izdanaka i povećava rodnost, a prikraćivanjem se skraćuju izdanci da bi se biljka razgranala na određenoj visini.

 

Kako ne bi podstakli razne bolesti i greškom ograničili rodnost, potrebno je obratiti pažnju na intenzitet orezivanja. Prilikom čestog jakog orezivanja možete podstaći pojačan i bujan vegetativan rast i malo ili nimalo plodova, jer cvetni pupoljci ne mogu da se razviju. Dok preslabo orezivanje dovodi do guste krošnje koja sprečava prodor vazduha i sunčeve svetlosti, grane se dodiruju što prouzrokuje razne bolesti, a često dolazi i do prevelikog ranog prinosa koji može slomiti grane.

 

Predstavićemo vam opšte principe orezivanja u svega 3 koraka:

 

Prvi korak - Uklanjanje osušenih, oštećenih i vertikalnih grana (vodopije) na kojima neće doći do razvoja rodnih pupoljaka a koje oduzimaju vodu i hranu. Uklonite i one mladice koje rastu direktno iz stabla drveta.

 

Drugi korak - Proređivanje krošnje i omogućavanje protoka vazduha i sunčeve svetlosti. Idealno je da ugao između dve grane bude oko 70 stepeni, ukoliko je ugao veći postoji mogućnost da se slomi pod teretom ploda, ako je ugao manji neće biti dovoljno vazduha tokom vegetacije.

 

Treći korak - Friziranje i formiranje kraćih a debljih grana kako ne se bi slomile pod teretom, i orezivanje 20 do 30% prošlogodišnjeg rasta drveta (prepoznaje se po grubljoj kori i debljini grane). Pravilan rez mora biti gladak i nikada se ne vrši prema pupoljku već nasuprot, i treba biti oko 1cm iznad zdravog pupoljka.

 

 

 

 

VREME OREZIVANJA VOĆA

 

Vreme orezivanja voća zavisi od starosti i stanja voćki, ali i od toga šta želite da postignete. A da bi postigli ono što želite, morate znati kako jedno drvo funkcioniše.

 

Tokom leta drvo preko lišća prikuplja hranljive materije, po dolasku jeseni ono crpi hranljive materije iz svog lišća, smešta ih u svoj korenski sistem i tako se priprema za prezimljavanje. Kada drvo iscrpi sve materije iz lista, list postane braon i otpadne. Tokom zime drvo ne raste, raste samo koren, a najveći deo ušteđenih hranljivih materija drvo čuva za proleće za postizanje cvetanja, izbijanje novih listova, mladih grana i rast korena.

 

Sada kada znate kako drvo voćki funkcioniše tokom godine, postavlja se pitanje da li želite da razredite krošnju ili želite da podstaknete mlado drvo da brže raste? Prema vremenu izvođenja, rezidba može biti letnja i zimska. Orezivanje u pravo vreme pomaže nam da upravljamo energijom svojih voćaka.

 

Ako je vaš voćnjak mlad i želite da podstaknete brži rast, tada je potrebno zimsko orezivanje. Od novembra do marta traje osnovna zimska rezidba, ali bitno je da vodite računa u koje doba zime ćete orezati određenu vrstu voća. Jabučaste voćke mogu se rezati od početka zimskog mirovanja tačnije 20-ak dana nakon opadanja lišća, pa sve do početka vegetacije, kad god vreme dopušta da se može raditi. Koštičave voćke bolje je rezati kada prođu niske zimske temperature, na kraju zime pred početak vegatacije zbog osetljivosti na gljivice. Izbegavajte orezivanje pri velikoj vlažnosti upravo zbog osetljivosti drveća na gljivice.

 

Ukoliko vam je cilj da usporite rast, razredite krošnju i da je učinite kompaktnijom, kada ne možete lako da je oberete onda je potrebno letnje orezivanje. U ovom periodu drvo je već počelo da koristi uskladištenu energiju za rast listova, za cvetanje i rast novih izdanaka, tako da neće doći do rasta voćki kao što je slučaj kod zimske rezidbe.

 

Ukoliko preskočite jednu godinu, nije strašno, ali svakako rod će biti manji, troši se hrana na nerodne grane, a postoji i veća mogućnost zaraze.

 

 

ZIMSKO OREZIVANJE

 

Da li ste se pitali zašto je potrebno zimsko orezivanje kada su voćke i pre davale prodove iako nisu bile orezivane?

 

Da, voćke će svakako dati plodove i bez orezivanja, ali ukoliko se vrši pravilno zimsko orezivanje plodovi će biti veći, a danas je veća potražnja za velikim plodovima privlačnog izgleda. Kod neorezanih voćki biće mnogo manjih plodova, što opterećuje grane koje pod teretom na kraju pucaju.

Pre i posle zimskog orezivanja:

 

Tako da ukoliko želite pristojnu berbu, definitivno trebate uzmeti u obzir orezivanje voćki tokom zime.  Rezidbu treba prilagoditi stanju zasada, starosti, uskladiti rezidbu sa prošlogodišnjom, a ukoliko je prošle godine bila jaka rezidba ove bi trebalo odraditi blažu i obratno.

 

Zima je dobar period za orezivanje jer tada drvo miruje, nema lišća i plodova, tako da možete dobro videti strukturu krošnje i doneti odluku gde ćete orezati. Izbegavajte rezidbu početkom zime, jer je tada rast minimalan i male su šanse da zarastu rane.

 

Zimsku rezidbu najbolje je obaviti krajem februara ili tokom marta, pre kretanja vegetacije, kako bi se dobio snažniji rast. Uklonićete grane manjeg kvaliteta a ostavićete najbolje grane na koje će drvo utrošiti svoju energiju.

 

Blaga zima i relativno visoke dnevne temperature omogućavaju da se rezidba nesmetano odvija. Preporuka je da se rezidba ne obavlja ako su temperature niže od 0°C u periodu mirovanja.

 

 

LETNJE OREZIVANJE

 

Za razliku od zimske rezidbe, letnje orezivanje neće podstaći snažniji rast, već suprotno - ona će napovoljno delovati na razvoj voćke. To je zato što je drvo već počelo da koristi uskladištenu energiju za rast listova, za cvetanje i rast novih izdanaka.

 

Letnjoj rezidbi pribegavamo kada želimo da učinimo krošnju kompaktnijom i kada treba smanjiti bujnost. Obavlja se početkom leta da bi se dobili što kvalitetniji plodovi i rasteretila voćka.

Pre i posle letnjeg orezivanja:

 

Tokom letnje rezidbe, koja se još zove i zelena rezidba, često se prave greške da se režu debele grane u vreme vegetacije. Rezidba treba da se odnosi samo na izdanke koji su izrasli u toj godini, koji su stari nekoliko meseci. Ti izdanci se uklanjaju da bi se smanjila vegetaciona masa i da ne bi bilo potrošnje hrane za onaj deo grana koji neće da ostane u narednoj godini.

 

 

OREZIVANJE VOĆA U PRVOJ GODINI

 

Kako ne bi napravili grešku u samom startu, orezivanje je obavezno i u prvoj godni po sadnji, jer posledice neorezivanja mogu biti velike, a da bi te greške ispravili potrebno je više od dve godine a nekada ih je i nemoguće ispraviti.

 

Ukoliko ste voćku zasadili u jesen, zimsku rezidbu (prekraćivanje) obavite početkom proleća. Kao što smo već naveli, prikraćivanje se izvodi 1 cm iznad zdravog pupoljka, a sečemo u suprotnom smeru. Letnje orezivanje je obavezno u prvoj godini jer se tokom vegetacije iz vršnog pupoljka pojavljuje mnogo bočnih popoljaka koji iscrpljuju mlado stablo, što nije dobro.

 

Orezivanje voća u prvoj godini je jako važno i ako se pravilno obavi narednih godina imaćete dosta lakši posao.